Franjo Ksaverski je jedan od najistaknutijih isusovačkih misionara (upoznavši se s Ignacijem Loyolom bio je među utemeljiteljima isusovačkoga reda), misionar u Indiji, Malaji, Šri Lanki, Japanu. Rodio se na dvorcu Xabier, u kraljevini Navari, 7. travnja 1506. Završivši osnovnu školu u domovini, pun ambicije za karijerom, životni je poziv tražio u crkvenoj službi. Stoga je kao mladić u rujnu 1525. pošao u Pariz, na sveučilište Sorbonu.

Nakon četiri godine studija stekao je akademski stupanj »doktora«. Ondje je počeo sanjariti o jednoj višoj karijeri, bogatoj prihodima u svojoj domovini, u Pamploni. No njegov sudrug sa studija privukao ga je k sebi. Bio je to njegov zemljak Ignacije Loyola, kasniji osnivač Družbe Isusove. Često mu je ponavljao riječi iz Evanđelja: »Što koristi čovjeku, ako dobije cijeli svijet, a izgubi svoj život« (Mk 8,36). Smrt majke 1529. i svete mu sestre Magdalene 1553., otkriće revolucionara inovjeraca koji su pohađali sveučilište, izopačeni primjer nekih profesora te mnogih studenata, na Franju je učinio toliki dojam da je položio zavjet u kapeli Svetih mučenika na Montmartru, da će hodočastiti u Svetu zemlju te se posvetiti siromašnom životu i svetoj čistoći.

Misionarsko djelovanje Kip sv. Franje Ksaverskog u Bensheimu iz 1747. Po osnutku Družbe Isusove, Ignacije Loyola, kao general reda, poslao je Franju Ksavera u misije. Na molbu portugalskog kralja Ivana III. šalje ga kao misionara u Indiju, gdje počinje njegova plodonosna djelatnost najprije u Goi, zatim na Šri Lanku, pa na obali zvanoj Travancor, na Malaci, na Molučkim otocima sve do otoka Celebesa.

Vrativši se natrag u Indiju oko 1548. propovijeda u pokrajini Cochim. Od 1542. djelovao je u Indiji, a 1549. putuje čak u Japan i ondje udara temelje Katoličke Crkve. Sve do 1551. djeluje u Japanu, a 1551. – 1552. pokušava prodrijeti i u Kinu. To je bilo vrlo teško, jer je u tu zemlju bio strog ulaz. Blizu kineske obale na otoku Sancianu, čekajući na pouzdano prijevozno sredstvo, Franjo se teško razbolio na plućima, jer je vladala jaka i okrutna zima.

Lišen svake njege, na otoku San Čanu pred obalom Kine, umro je ujutro 3. prosinca 1552. Računa se da je sam Franjo Ksaver pridobio za kršćanstvo te krstio 30.000 ljudi. On je uz strogo misionarenje obavljao i druge dužnosti. Bio je papin legat, provincijal, pionir koji mora izvješćivati o svojim misijama te spremati za novo misionarenje drugih područja.

Papa Grgur XV. proglasio ga je svetcem 1622. U veljači 1553. tijelo je iz Kine prebačeno u Melaku, Malezija gdje je bilo pokopano narednih 8 mjeseci prije nego je brodom preneseno u Gou, u Indiji, gdje se i danas vrlo poštuje. Ruka mu se nalazi pohranjena na oltaru u crkvi Al Gesu u Rimu. Tijelo mu je ostalo neraspadnuto. Poslije sv. Pavla, sv. Franjo Ksaverski je najveći misionar Katoličke Crkve. Njegov lik znači, prekretnicu u misijskom radu Crkve, jer joj je dao tako snažan zamah da se može jedino mjeriti sa zamahom sv. Pavla.

Izvor: wikipedija

Ostani doma

Ovih dana zorom napuštam papir .
Jutros sam zaspala sa zvijezdama u očima
Slova su se sama po papiru razlila .

Opširnije...
Žal mi je

Žal mi je kaj se Zemlja stepla
i kaj je susedu krava krepla
i kaj se dubovački mangupi
ne druže više kod Kvake na Kupi.

Opširnije...

Advent

Došašće ili pak advent (lat.: "adventus" = dohojaje) je razdoble v cirkvenom liturgijskom letu, vreme priprave za blagdan Božića, da je početek cikvenoga leta.

Opširnije...

Vic dneva

Sedi Kotoripčan na obali Mure i hiče cigle vu vodu.

Kaj to delaš? - pita ga Kotoripčanka kera je dojša jope prot.

Čudim se!

Kaj se čudiš?

Cigel ima štiri vogle, a da ga hitim vu vodu pojovojio se krogi!

Ako pijete štiri ili več šalica črne kove z kofeinom na den, mogli bi fest smanjiti mogučnost da se rak debeloga čreva ponovi, ako se dela o betežnima od raka debeloga čreva.

Opširnije...

Zadnje nedjelje u kolovozu ili prve nedjelje u rujnu se slavi Uznesenje Svetoga Križa sa Svetom misom, prošćenjem i narodnim veseljem u Vukanovcu kod kapelice Svetoga Križa. Sveto misno slavlje vodi župnik župe „Sv. Katarine djevice i mučenice“ iz Gornjeg Mihaljevca.

Opširnije...